Sam naziv Ilidža je turskog porijekla i označava banju ili toplicu. U tursko doba, u području vrela Bosne, organiziraju se teferiči ili izleti, a izgrađen je i most na Plandištu "Rimski most", kameni most na Željeznici, te veliki han (Karavan-saraj) u kojem je bila smještena općina Ilidža.

Sadašnju fizionomiju i izgled područje Ilidže zajedno sa Vrelom Bosne dobiva u vrijeme Austro-ugarske vladavine. Preokret u razvoju banje Ilidža i ostalog prostora dešava se davne 1885., godine kada Zemaljska vlada preuzima ingerenciju nad banjom, doprinoseći razvoju banjskog kompleksa i šire okoline Ilidže zajedno sa Vrelom Bosne. U to vrijeme, prema literaturnim podacima, na prostoru Vrela Bosne sa okolinom zabilježeni su rekreativni sportovi: lov, ribolov, jahanje, vožnja čamcem, izleti, pješačenje. U ovo doba izgrađeni su hoteli "Hungarija" (kasnije Hercegovina), "Austrija" (kasnije Srbija), "Bosna", veliki broj vila u Velikoj Aleji, kao i sama aleja. Prema zapisima u londonskim novinama za ovo područje se kazivalo da je najljepše mjesto na svijetu, sa vazduhom koji krijepi, klimom koja očarava, sa pejzažom koji bi mogao uliti pjesničko raspoloženje čak i u dušu kakvog londonskog piljara.

Prvi podaci o Ilidži potiču još iz neolita, a prema stepenu naseljenosti predstavlja najstarije naselje u središnjem dijelu Bosne.

Unazad 50 godina ovaj prostor je bio izletište građana Sarajeva, Bosne i Hercegovine i šire. Turistički kompleks koji je bio sačinjen od hotela i nižih ugostiteljskih objekata, okružen uređenim parkovima nastavljao se u stajalište za fijakere i ulaz u Veliku aleju (poznato šetalište).

S obzirom na značaj ovog prostora izuzetno je važna zaštita prirodnih resursa (flore, faune i vodenih tokova), zatim kulturnohistorijskog nasljeđa, izletničkog i turističkog potencijala, ali naročito zaštita izvorišta vode, koje će zasigurno dugo ostati kao primarno za grad.

Prije rata, Ilidža je bila jedna od najrazvijenijih općina u BiH, zahvaljujući prije svega velikim privrednim subjektima kao što su: Ćilimara, Energoinvest, Famos, Hoteli Ilidža, Pak Centar, PD Butmir, Šumaprodukt,Sigma Hidrogrdnja, GP Igman, Oslobođenje,tvornica kandita Zora, tvornica namještaja Standard, tvornica bicikala Unis Lasta, Unis te drugi.

Ilidža je oslobođena 12. marta 1996. godine, a materijalne štete nastale u ratu bile su ogromne, a prema gruboj procjeni iznosile su oko milijardu američkih dolara.

Na Dan reintegracije Općine Ilidža zatečeni su potpuno devastirani stambeni objekti infrastruktura,veliki broj raseljenih, socijalno nezbrinutih civila. Nakon reintegracije bilo je svega 600 uposlenih, i to u društvenom sektoru 11 društvenih-državnih firmi sa područja općine Ilidža, šest iz drugih općina.

No danas IIlidža ide ka napredku i uspjehu. A dokaz tome su neke od velikih kompanije i firmi: lidžanski dijamant, Dalass, Gorenje, Brugman, Brajlović, OBI-vrtni centar, Grizelj...

Danas, turističke agencije na raspolaganju imaju nove hotele, kao što su: Casa Grande, Hollywood , Delminium, Terme, Oaza, Rimski most, Grin, motel Orijent, Hotel Una.

Glavno rimsko naselje u sarajevskom kraju bilo je na Ilidži.

Na temelju fragmenta natpisa pronađenog prilikom rušenja mosta iz osmanskog perioda na rijeci Željeznici, arheolozi su zaključili da se rimsko naselje na prostoru današnjeg naselja Ilidža zvalo Aquae S... /Banja S...) odnosno Ilidža, kako su ovaj lokalitet kasnije nazvali Turci, imajući na umu njenu ulogu kao lječilišta (iladž, tur. lijek).

Istraživanja na Ilidži počela su 1893. godine. Tada su otkriveni temelji rimskih građevina, mozaički podovi, ostaci hipokausta i tubulusa^<1>, te keramika, nakit i novac. Banja S... imala je status kolonije. Njeni stanovnici bili su punopravni rimski građani.Okolina Ilidže u rimsko doba sudeći po nalazima na više lokaliteta (Stupsko brdo, Crkvina, Crkvište, Švrakino Selo ...), bila je gusto naseljena.

Sistematska istraživanja na Ilidži obavljena su pedesetih i početkom šezdesetih godina 20. stoljeća, posebno od 1956 do1961., te 1963. godine. Velike zasluge za rezultate postignute u izučavanju rimskog razdoblja historije Sarajeva, kako pri neposrednom istraživanju, tako i u analizi i tumačenju nalaza, imaju:Dimitrije Sergejevski, Esad Pašalić, Irma Čremošnik, Filip Balif, Ćiro Truhelka, Mihovil Mandić, Karl Pač, Vladislav Skarić, Ivan Kelner..

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

1. hipokaust/tubulus -neke vrste centralnog grijanja